60. rodjendan Šandora Horvata

Znanstvenik, etnolog, komunalni menedžer, urednik, novinar, komentator, teolog, muzeolog i pjesnik Šandor Horvat iz Narde svečuje utorak svoj 60. rodjendan. On je direktor sambotelskoga etnografskoga muzeja na slobodnom i peljač odiljenja Savaria muzeja za etnologiju i etnografiju.

Šandor Horvat je peljajući gradišćanskohrvatski etnolog i jedan od peljajućih poznavateljev gradišćanskohrvatske povijesti i književnosti.

Diplomiran etnolog djela u Savaria muzeju

Horvat je deset i pol ljeta dugo bio direktor svih muzejov Željezne županije u Ugarskoj. Bio je tri ljeta dugo prvi i do sada vjerojatno jedini peljač muzeja porcelana u Herendu. A još pred študijom etnologije, srpskohrvatskoga jezika i književnosti je počeo djelati u muzeju u Sentendreji.

Prvo mjesto je diplomiranomu etnologu pak bio Vjerski muzej u Estergomu, odakle su ga pak pozvali da počne djelati u Savarija muzeju u Sambotelu. Zbog ljudske situacije u muzeju se je 1988. ljeta dao med novinare.

Šandor Horvat je bio i novinar

Nastao je u politički zanimljivom vrimenu urednik kod dnevnika Vas Népe. Ali kad je u novina črna kronika nastala važnija od fundiranih člankov, je našao tri ljeta dugo zaposlenje kot prvi a do sada i zadnji direktor muzeja za porcelan u Herendu.

Pokidob se zbog obiteljskih uzrokov nije kanio preseliti u Herend se je opet zaposlio kod Savaria muzeja u Sambotelu.

Autor različnih znanstvenih člankov i knjig

Napisao je kih 200 znanstvenih člankov i djel, ka su izašla u različni knjiga i časopisi. Promovirani etnograf i etnolog, pelja u ugarskom etnografskom društvu sekciju za manjine. Uredjuje i seriju hrvatskih knjig toga društva.

Lani je uredio najnoviju knjigu iz serije Etnografija Hrvatov u Madjarskoj. Horvat ki je diplomirao srpskohrvatski jezik i književnost učitelja za sridnju školu je bio i suurednik Kulturnoga časopisa Hrvatov u Ugarskoj Rič, reč riječ.

Bio je načelnik rodnoga sela Narda

Napisao je študiju o ranom rukopisnom hrvatsko-ugarskom rječniku, ki je nastao koncem 18 stoljeća. Horvat misli, da je to rječnik govora u Prisiki, Plajgora ili Temerja. On je i autor monografije o Nardi, ka je izašla u seriji knjig o 100 seli u Ugarskoj. Prilikom ljetošnjega jubileja si je stavio cilj popisati sva svoja istraživanja u osebujnoj monografiji.

U svojem domaćem selu se je angažirao i na komunalnom sektoru. Dvi periode dugo je bio načelnik Narde. Kot načelnik je mogao prepričiti da ovde, na rubu Narde nastane elektrana na mrki ugljen. Informirao je općine cijele regije neka ne odobru probna vrtanja, ar bi tako polag zakona automatski odobrili kopanje ugljena.

Ugodalo mu se je obdržati uz pinezne aldove čuvarnicu u selu i da policija ne prepriči običaj Lucije na Luciju i Barbaru.

Podučava u Sambotelu i piše pjesme

Šandor Horvat redovito sudjeluje pri različni stručni konferencija i simpoziji. Kot diplomirani teolog sudjeluje na primjer i pri konferencija katoličanskoga Pazmanijevoga sveučilišća u Pešti i Piliščabi, a kih 20 ljet dugo jur podučava na sveučilišću u Sambotelu. Šandor Horvat si je stekao ime i kot pjesnik.

Publicirao je svoje pjesme na različni mjesti. Do toga, da je sabere u korica, još nije došao. Lani u juliju je cogrštofska autorica Ana Šoretić pozvala na čitanje u prirodi, pri kom su sudjelivali Šandor Horvat i Petar Tažky.