Film „Quo vadis Vulka“

„Quo vadis Vulka“ se zove filmski projekt, koga su realizirali kotrigi Prijateljev prirode fotokluba Panonnia sa sidišćem u Vulkaprodrštofu. Film se bavi značajem Vulke za sjevernogradišćanski prostor i ekološki sistem prije i danas. Prezentacija pol ure dužičkoga filma je bila nedavno u Željeznu.

Na filmu, koga je režirao Helmut Schwarz iz Željezna, su djelali prik dvih ljet dugo, je rekao predsjednik Prijateljev prirode fotoklub Pannonia, Jive Nabinger. Društvo postoji jur prik 30 ljet i je s produkcijom „Quo vadis Vulka“ sastavilo svoj prvi film.

Vulka ima dužinu od prik 35 kilometrov. Ona teče krez 10 sel sjevernoga Gradišća. Film kaže impresije okolo potoka krez sve četire ljetne dobe mnogimi fotografijami i videosnimkami. Uza to daje i važne informacije o žitku uz Vulku. U intervjui dojdu do riči stanovniki i stručnjaki.

Značaj malinov u prošlosti i danas

Pred prilično 80-imi ljeti je na cijeloj dužini Vulke početo od Rozalije ča do ulivanja u Niuzaljsko jezero bilo kih 35 malinov. Jedna sekvencija filma je posvećena Pielerovomu malinu u Vulkaprodrštofu. Marica Pieler se u filmu spominja kako su prije poslovali onde.

Drugi malin uz Vulku je danas važan kulturni centar sjevernoga Gradišća, Čelajev malin u Uzlopu. O ovom razvitku povida u filmu suvlasnik malina, slikar Sepp Laubner.

Investicije u visoki kvalitet vode i u sigurnost

Vulka nije samo idiličan potok, nego more nastati i pogibelna za stanovničtvo. Pri jakoj godini more u kratkom vrimenu jako narasti, stupiti iz svojega korita i poplaviti sela uz nju. U Vulkaprodrštofu su zbog toga uz drugo izgradili bazen protiv poplave kod Hirmanskoga potoka i direktno kod Vulke, razlaže u filmu Helmut Rojacz, stručnjak za vodu.

Tema u filmu „Quo vadis Vulka“ je i dobri kvalitet vode potoka. To je i zasluga bistrilišć, ke su inštalirali pred prilično 40-imi ljeti.

Poljodjelstvo i odmaranje uz Vulku

O pozitivni efekti Vulke za mikroklimu u regiji svidoči poljodjelstvo. U filmu o tom govoru na primjer vinogradarka Martina Mariel iz Vulkaprodrštofa i bioseljakinja iz Cogrštofa, Martina Schmit, ka uzgaja svoje seljačke produkte i na neki lapti direktno uz Vulku.

Ali prirodu okolo Vulke ljudi dandanas hasnuju i za odmaranje. Polag stručnjaka za vodu, Helmuta Rojacza bi se Vulka mogala jače iskoristiti za nježni turizam, na primjer izgradnjom biciklističkih putov uz potok.