Pred 25 ljeti počeo teror Franca Fuchsa
ORF
Dva dane kašnje je jedna bomba u pismu detonirala u ruki ondašnjega bečanskoga načelnika Helmuta Zilka i ga teško ranila. Daljnja bomba, ka je bila adresirana na pomoćni zavod za muslimanske strance, je naranila sekretaricu, ka je kanila otvoriti pismo.
APA/Schoebitz
Med adresati onih šest bombov ke nisu detonirale je bila i ondašnja zelena poslanica Terezija Stoišić. Slijedile su još četire serije bombov u pismu. Jedno od ovih pisam je bilo adresirano na Angelu Rešetarić u Beču, a na pismu je stalo, da je šalje nje rodjak, direktor dvojezične savezne gimnazije Martin Žifković. Bombe u pismu su naranile četire ljude. Strahovit vrhunac terora bombami je bio u februaru 1995. ljeta. Onda je bomba u Borti otkinula četirim Romom u Borti žitak.
APA/Polizei
Dva dane kašnje je u Stinjaki eksplodirala bomba u civi, ka je ranila Eriha Preiszlera iz Hrvatskoga Hašaša.
Od 1993. do 1996. je Fuchs pod imenom „Bajuvarska oslobodilačka armija“ izvršio atentate bombom u 25 pismi i drugimi bombami. Početkom oktobra 1997. ljeta ga je policija kontrolirala, a on se je pokusio bombom hititi u zrak. Zgubio je dvi ruke i naranio dva policajce. U marcu 1999. ljeta su Fuchsa odsudili na doživotni zatvor, a kumaj ljetodan kašnje je izvršio samoumorstvo.
Harald Schneider / APA / picturedesk.com
Ovakovi tužni slučaji se prem visoke sigurnosti nemoru stoprocentno prepričiti i zato se mržnji protiv strancev i diskriminaciji nesmi pružiti plodno tlo u društvu, je izjavio predsjednik zemaljskoga sabora Kristijan Iledić prilikom današnje obljetnice.