Razgovor o Hrvati i nacionalsocijalizmu

Pod geslom „Hrvati i nacionalsocijalizam“ je Hrvatski akademski klub četvrtak navečer pozvao na razgovor s mladim povjesničarom Michaelom Schreiberom iz Fileža. U razgovoru s Konstantinom Vlašićem je Schreiber tematizirao četire odlomke.

Govorio je o Gradišćanski Hrvati po Prvom svitskom boju, o Gradišćanski Hrvati i austrofašizmu, o 1938. kot ljetu priključka i o Gradišćanski Hrvati u Drugom svitskom boju.

Hrvati se ne razlikuju od Nimcev ča se tiče fašizma

Polag Michaela Schreibera je bilo Gradišćanskih Hrvatov, ki su simpatizirali s NSDAP-om, a drugi su opet bili u otporu. Broji, koliko Hrvatov je bilo za nacionalsocijaliste ne postoju, ali more se reći, da je procentualno toliko Gradišćanskih Hrvatov kot Nimcev bilo za nacije.

Med Gradišćanskimi Hrvati je na početku fašizma bila euforija dost velika, tako kot i med nimškogovorećimi stanovniki. Hrvati su kanili imati svoja prava kot na primjer konfesionalne škole. To da je bila važna tema za nje jur od konca Prvoga svtiskoga boja, ali to pravoda nisu dostali, tako povjesničar Michael Schreiber.

Otpor u hrvatski seli nije bio organiziran

Gledali su, kot su mislili, na bolju gospodarsku situaciju u Nimškoj, ali nisu vidili, da je to bio zapravo deficitarni gospodarski sistem.

Otpor u seli nije bio organiziran, samo pojedinci su bili protiv austrofašizma odnosno nacionalsocijalizma. Samo u stranka, kot na peldu u KPÖ-u, da je postojao organiziran otpor.

Falu povjesne monografije o Hrvati i fašizmu

Polag Michaela Schreibera falu standardne monografije ke se bavu s Gradišćanskimi Hrvati i austrofašizmom odnosno nacionalnofašizmom.

Zapravo je dost teško dojti do povjesnih podatkov o Gradišćanski Hrvati u tom času, ar se u nekoliki knjiga najde samo par redov o nji, je rekao povjesničar Michael Schreiber.

24. novembra će Michael Schreiber predstaviti temu „Hrvati i nacionalsocijalizam“ u Kugi u Velikom Borištofu.