Spomenik za Ferija Sučića

Općina Klimpuh i Tamburica Klimpuh su utemeljitelju i dugoljetnomu peljaču Tamburice Klimpuh, Feriju Sučiću na njegov 100. rodjendan podigli spomenploču na Crikvenom trgu Klimpuha. Tablu su otkrili nedilju po maši u svetačnom aktu.

Zasluge rodjenoga Velikoborištofca za gradišćanske Hrvate su bezbrojne, početo od tamburaštva i hrvatske zabavne muzike do novinarstva i književnosti.

Odrastao je prez oca

Feri Sučić se je rodio 30. septembra 1918. ljeta u Velikom Borištofu. Svoje ditinstvo je prebavio u Štrencinom stanu. Odrastao je zapravo kod svojih starihstrajih. Oca nikada nije upoznao. Ov je umro na talijanskom bojišću. Njegova majka se je još jednoč udala, a Feri je dostao polubrata Vilija. Seoski farnik Velikoga Borištofa, Martin Meršić starji je ponudio starjim, da Ferija daju školovati i da nastane svećenik. Ali težak beteg je prepričio sve te plane.

Kot 14-ljetni dičak je teško obetežao

Po operacija mu je ostalo pačenje na ruki. Ali sve to je imalo i dobru stran. Junak Feri nije mogao salutirati, a tako nije tribao ni u vojsku, ni na bojišće. Kad mu je zdravsteno išlo bolje je došao u Beč svojoj majki.

Zbog gospodarske situacije je bio prisiljen da se uči obrt. Nastao je pismoslikar, ada slikar reklamnih tablov. Uz to je u slobodnom vrimenu pohadjao u Berlitz-školi srpskohrvatski tečaj, koga je peljao Srb, a po nedilje je pohadjao hrvatsko Društvo, kamo ga je po prvi put otpeljanja njegova majka.

U Beču se uči tamburati kod profesora Klema Viskovića. Visković je podučavao i prve gradišćanskohrvatske tamburaše u Pajngrtu.

Utemeljenje prve tamburaške grupe

Veljek po boju je Sučić u okviru Hrvatskoga gradišćanskoga kulturnoga društva u Beču, ko su onda samo nazivali Društvom, utemeljio tamburašku grupu. Za tu grupu si je našao različne igrače. Med njimi sada jur pokojnoga predsjednika Hrvatskoga kulturnoga društva Robija Sučića ili bivšega zemaljskoga savjetnika Ivicu Karalla.

Zaposlenik zemaljske vlade

Feri Sučić je 1947. ljeta stupio u službu zemaljske vlade. Na početku je peljao zemaljski ured za štampu iz Beča. Kašnje se je preselio ured u Željezno. 1957. ljeta je to činio i Feri Sučić sa svojom familijom.

Utemeljitelj Klimpuških tamburašev

Kanio si je dalje tamburati i iskao je selo, u kom bi mogao utemeljiti tamburašku grupu. U dogovoru s učiteljem Rudijem Prikosovićem, ki je peljao muški pjevački zbor u Klimpuhu je 1957. ljeta utemeljio i s kotrigi pjevačkoga zbora Klimpuške tamburaše. U to vrime u sjevernom Gradišću tamburica još nije bila jako proširena.

Tamburica Klimpuh je svoj prvi nastup imala na Štefanju 1957. ljeta u krčmi Ivančić.

Grupa je na početku nastupala i s narodnimi tanci, ke je zavježbao poznati hrvatski koreograf Ivan Ivančan. A Klimpušci pri svoji nastupi u hrvatski seli nisu samo tamburali i jačili. Kazali su i kratke igrokaze, a mnoge od njih iz pera Ferija Sučića.

Grupu je peljao zapravo do svoje smrti 28. feburara 2012. ljeta.

U Beču se rodi i pjesnik Feri Sučić

U 1938. ljetu se Feriju Sučiću pojavi prva pjesmica u Hrvatski novina. A mnoge pjesme on sam i oglazbi. Njegov bratić Robi Sučić je po Ferijovo smrti sastavio zbirku Sučićevih pjesam za tisak, ali knjiga zbog njegove smrtni još nija došla u tisak.

Med najpoznatije njegove pjesme slišu one, uz ke je komponirao i muziku. Od 1948. ljeta početo je izdavao jačkarice s naslovom „Zbirke“. Osam sveskov njegovih zbirkov sadržavaju bezbroj transkribiranih i predjelanih kusićev kot i vlašće kompozicije. Tako na primjer jačke „Oj premilo selo malo“ ili „Selo u Gradišću“, „Oči ja poznam plave"ili "Draga, se još spominjaš“. U svojoj karijeri je napisao oko 300 jačak, ke su nastale jako obljubljene med Hrvati.

Urednik i kalendarac Sučić

Feri Sučić nije samo uticao na muziku gradišćanskih Hrvatov. Kratko po Drugom svitskom boju je pomagao Fricu Bintingeru pri sastavljanju novin Naš tajednik. Kašnje je Sučić preuzeo uredjivanje Tajednika, ki je pak minjao ime u Hrvatske novine.

Bio je kašnje i suradnik Ignaca Horvata u kalendaru Gradišće, dokle nije sam preuzeo uredjivanje kalendara.

Napisao je za naše pozornice velik broj igrokazov. Za hrvatske novine je prepisao 24 romane, uredjivao je društveni časopis Hrvatskoga kulturnoga društva Glasilo kot i časopis za staro i mlado Naša Zora. Napisao i uredio je i gradišćanskohrvatska izdanja različnih dičjih knjig od Robinsona do maloga Ja sam ja a pomagao je i pri uredjivanju mnogih drugih izdanj.

Nositej Kulturne nagrade Gradišćanskih Hrvatov

Feri Sučić je bio oženjen i otac dvih kćeri. Za zasluge, ke si je stekao kot novinar, kompozitor, pokretač, pjesnik i neumorni kulturni djelač je primio od Klimpuha, Zemlje i Republike različne nagrade, tako i časnu titulu profesor, a hrvatska društva su ga častila Kulturnom nagradom Gradišćanskih Hrvatov. A prilikom 100. rodjendana je u Klimpuhu dostao spomenik.

O Feriju Sučiću je pred desetimi ljeti, prilikom njegovoga 90 rodjendana izašla opširna monografija, ku je uredio Martin Cirković i CD s najpopularnijimi njegovimi jačkami.

Život Ferija Sučića dokumentira i DVD koga je producirao ORF Gradišće.