Prezentacija Panonskoga ljetopisa u Zagrebu

Hrvatska matica iseljenikov u Zagrebu je koristila Dan jezikov za prezentaciju jubilarnoga izdanja Panonskoga ljetopisa za 2018. ljeta u svoji prostorija. Izdavač većjezične publikacije, Panonski institut u Pinkovcu (PAIN) ljetos naime svečuje svoj srebrni jubilej postojanja.

Pri prezentaciji Panonskoga ljetopisa u Zagrebu su govorili ravnatelj Hrvatske matice iseljenikov (HMI) Mijo Marić, povjesničar Željko Holjevac, kroatologinja Sanja Vulić, geograf Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog Robert Hajszan. Predstavljanje je peljala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odiljenja za nakladničtvo Matice.

Kot poslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Plenkovića na predstavljanju se je nazočnim obratila zamjenica državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivana Perkušić, a nazoči je bila i poslanica zagrebačkoga gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, pak književnik i član Upravnoga odbora Matice iseljenikov Hrvoje Hitrec i peljačica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice, hispanistica Željka Lovrenčić.

Ljetopis Panonskoga instituta, ishadja redovito od 1994. ljeta. Na početku je nosio još naslov Panonska ljetna knjiga. Novi broji su redovito predstavljeni i u Hrvatskoj, i to redovito u Zagrebu, nekoliko puti u Karlovcu, Ogulinu, Splitu, Čakovcu i Brinju, zatim u Otočcu, Senju, Zadru i Trogiru.

Suradnja sa Sanjom Vulić

Pri prezentaciji najnovijega Panonskoga ljetopisa u Zagrebu je rečeno, kako Panonski institut intenzivno sudjeluje s jezikoslovkom Sanjom Vulić, ka je profesorica na Hrvatski studiji. Skupa s njom je Hajszan pokrenuo i biblioteku „Hrvatski pisci u svitu“, u koj su uredili i objavili šest pjesničkih zbirkov, a Vulić je recenzirala i napisala predgovore za prik deset drugih Institutovih publikacijov, od kih su neke pokazali na maloj izložbi.

Priznanje Matice Hajszanu

Hrvatska matica iseljenikov je 2015. ljeta priznanjem nagradila 35-ljetno Hajszanovo djelo na planu sakupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske gradje, ča je, kot piše Diana Šimurina-Šoufek u svojem izvještaju o prezentaciji Panonskoga ljetopisa, „od izuzetne važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Madjarske, Slovačke i Česke“, nego je osebujno važno i hrvatskim filologom i povjesničarom, ki se sistematično bavu proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnoga žitka Gradišćanskih Hrvatov izvan matične zemlje.

Jubilarni broj Panonskoga ljetopisa

U prik 600 stran debeloj knjigi daju pregled o djelovanju Panonskoga instituta od utemljenja do danas. Utemeljitelj društva i predsjednik do danas je Robert Hajszan.

Televizijski prinos o svečevanju 25. obljetnice Panonskoga instituta, ko je bilo pred kratkim u Sambotelu, morete viditi nedilju u 13.30 u emisiji Dobar dan Hrvati na programu ORF 2 Gradišće.