Bista Filipa Kaušića u Celindofu

Pred općinskim stanom u Celindofu su nedilju otkrili bistu Filipa Kaušića. U Celindofu rodjeni isusovac bio je inicijator za utemeljenje sveučilišća u Zagrebu 1669. ljeta, kade je pak i troja ljet dugo službovao kot rektor. U ovom ljetu se svečuje 400. obljetnica rodjenja Filipa Kaušića.

Prilikom obljetnice je općina Celindof na trgu pred općinskim stanom podignula poprsje od bronce, ku je izdjelala akademska kiparica Dijana Iva Sesartić iz Solina.

Glavni motor za postavljanje spomenika u Celindofu je povjesničar iz Celindofa, Herbert Gassner, ki je i predsjednik Instituta Filipa Kaušića. Pred petimi ljeti je otvorena biblioteka Filipa Kaušića u Celindofu.

Izašla je knjiga o Kaušiću na nimškom jeziku

Gassner jur ljeta dugo istražuje o Kaušiću u različni arhivi, je obdjelao najdeni materijal i na nimškom jeziku napisao knjigu o Filipu Kaušiću. Izdavač knjige s naslovom „Philippus Kausich S.J. (1618-1673) und seine Zeit“ je Hrvatski kulturni i dokumentarni centar (HKDC). Djelo, ko je prezentirao predsjednik HKDC-a Martin Ivančić po svetačnom otkrivanju biste, ćedu na inicijativu sveučilišća Zagreb prevoditi i na hrvatski jezik.

Izložba kaže životne štacije Filipa Kaušića

Prilikom 400. obljetnice Kaušićevoga rodjenja je Gassner i sastavio izložbu o životni štacija Filipa Kaušića. Kaušić študirao je u Trnavi, Passauu i Gracu, kade je i završio študij teologije. Ovde su ga 1648. ljeta zaredili za duhovnika. 1669. ljeta je Kaušić dostignuo, da cesar Leopold I. priznaje Zagreb kot sveučilišni grad i njega imenuje za prvoga rektora. Troja ljeta dugo je Kaušić vršio ovu funkciju. Umro je 1673. ljeta u Požonu.

O značaju Filipa Kaušića svidoči spomenik u Zagrebu

Filip Kaušić je jedini Hrvat, ki ima spomenik u Zagrebu, je istaknuo Herbert Gassner. Spomen ploča Filipu Kaušiću se nahadja kod ulaza Klovićevih dvori, najveće galerije u Hrvatskoj. Tako Kaušić spaja Celindof s glavnim gradom Hrvatske, ovako Gassner.

Na svetačno otkrivanje biste je Gassner pozvao apoštolskoga nuncija u Austriji, Petera Stephana Zurbriggena. On da iz zdravstvenih razlogov se nije mogao odazvati pozivu. Ali posredovao je, da je papa Franjo I. napisao pismo, u kom dili blagoslov i oproštaj grihov svakomu, ki dolazi na svetačnost otkrivanja biste.