Izložba o austrijanski manjina u saboru

U Zemaljskom saboru u Željeznu su četvrtak otvorili putujuću izložbu o manjinskom školstvu u Austriji. Po Borti i Velikom Borištofu je ovo treta štacija izložbe u Gradišću. Damas za vrime zadnje sjednice Zemaljskoga sabora pred ljetnom pauzom je postala u zgradi Zemaljske vlade.

Prva štacija te izložbe je bila početkom marca u Dvojezičnoj saveznoj gimnaziji u Borti, ka ljetos svečuje svoju 25. obljetnicu postojanja. A projdući tajedan su izložbu kazali u okviru školske fešte Dvojezične nove sridnje škole u Velikom Borištofu.

Izložba o manjiskom školstvu

ORF

Izložba o austrijanski manjina se jur kazala u Borti i Velikom Borištofu.

Gradišće kot peldodavni primjer mnogovrsnosti

„Narodne grupe u Austriji i njevi pripadniki uživaju obrambu zakonov. Obdržanje narodnih grup i čuvanje njevoga opstanka su garantirani. Njev jezik i njevo narodno dobro se moraju poštivati.“ To veli Zakon o narodni grupa iz 1976. ljeta, na koga se je pri otvaranju putujuće izložbe o manjinskom školstvu pozivao predsjednik Sabora, Kristijan Iledić.

Iledić je rekao da je Gradišće 41 ljeto po zaključenju Zakona o narodni grupa peldodavni primjer za graničnu regiju u koj je povijesno sadržana mnogovrsnost. Iledić, ki ima hrvatske korijene i ki je govorač Socijaldemokratov za narodne grupe je spomenuo cilj, da se obdržu jezik, kultura i običaji. A ta cilj da ima i putujuća izložba o manjinskom školstvu, ku je pokrenulo Ministarstvo za obrazovanje, tako Iledić.

Zastupniki u saboru zastupanih strankov pri otvaranju putujuće izložbe

Gradišćanski zemaljski sabor

Ilse Benkö (FPÖ), Rudolf Strommer (ÖVP), Kristijan Iledić (SPÖ), Heinz Josef Zitz (Zemaljski školski savjet), Karin Vukman-Artner (nadzornica za manjinsko školstvo), Patrik Fazekaš (ÖVP) pri otvaranju izložbe.

Govoračica Slobodnjakov za manjine, Ilse Benkö je pri otvaranju izložbe naglasila, da pripada manjini, ka govori ugarski u Gradišću. A govorač Narodne stranke za narodne grupe, Patrik Fazekaš je rekao, da ljudi zbog poslovnih i peršonskih uzrokov čudakrat projdu iz svoje domovine i zbog toga da je zadaća obrazovanja i politike, da forsiraju većjezičnost u čuvarnica, škola i visoki škola.