|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
200 ljet smrti Filipa Vezdina
Selo Cimof, u Dolnjoj Austriji, se je danas pri svetačnosti u crikvi spomenulo 200. obljetnice smrti Filipa Vezdina, jednoga od najvećih gradišćanskohrvatskih učenjakov.
|
|
|
|
|
|
|
|
Sin seljačke obitelji
Vezdin je rodjen 25. aprili 1748 u Cimofu/Hof am Leithagebirge od Jure Vezdina i njegove žene Helene, rodjene Prekunić. Seljačka obitelj, ka je imala tri sine i tri kćere je živila od seljačtva i od tržarenja s povrćem. Veliki talenat prvorodjenoga su opazili jur u školi. Poslali su ga, da se uči matematiku u Kisegu, gramatiku u Šopronu a metafiziku u Juri.
|
|
|
|
|
|
|
|
Filip Vezdin, ki je preuzeo redovničko ime Paulin od svetoga Bartolomeja, je umro 7. februara 1806. ljeta u Rimu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Od patra Paulina postoji veći broj slik, ke su otiskane u njegovi knjiga.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Odluka, da nastane karmelit
U blizini Cimofa je bila najveća sridnjoeuropska eremitaža karmelitov. Danas su ostale još samo ruševine. Onde je vjerojatno zrejala Vezdinova odluka, da s 20-timi ljeti stupi u Linzu u red karmelitov.
Poslali su ga u Prag na študij filozofije i teologije. Kašnje se je preselio u Rim, da bi se pripravio na misionsku službu.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prilikom 250. obljetnice rodjenja, je općina Cimof 1998. ljeta podigla Vezdinu kod seoske crikve spomenik.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Misionar u Indiji
Po študiju orientalskih jezikov i po zaredjenju za duhovnika se je otpravio brodom u Indiju. Put je opisao u dvi dnevniki.
1777. ljeta je pak u Malabaru počeo djelati kot misionar. Onde je sastavio indijsko-engelsku gramatiku. Nastao je rektor latinskoga i siro-kaldejskoga bogoslovnoga seminara, a kot misionar je bermao već od 20.000 ljudi.
|
|
|
|
|
|
|
|
Odrekao se biškupske časti
Po 13-ljetnom poslovanju u Indiji ga je red karmelitov pozvao najzad u Rim, da onde izdjela katekizam i druge temeljne knjige za misije na različni indijski jeziki.
Papa Piuš VII. imenuje Filipa Vezdina sindikusom orijentalnih misijov, konzulatorom Indeks-kongregacije i Prefektom u Zavodu kongregacije za propagandu vjere. Preuzeo je sve te službe, ali u redovničkoj skromnosti nikada nije primio biškupsku čast.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Prvu gramatiku sanskrtskoga jezika je napisao pater Paulin od sv. Bartolomeja (Filip Vezdin) 1790. ljeta.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Mnogostrani učenjak
Pater Paulin od sv. Bartolomeja (Filip Vezdin) je 1790. ljeta napisao prvu sanskrtsku gramatiku. On je i jedan od pionirov prispodabljajuće filologije i plodan istraživač kulture i povijesti Istoka.
Bavio se je uz jezike i povijest geografijom, kartografijom, arheologiom, mumiologijom, numizmatikom, poviješću umjetnosti i liturgijom. Poznato je 59 njegovih djel od kih je pred njegovom smrću tiskano 20 djel.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Čašćenje u Italiji
U Velletri u blizini Rima, kade je Filip Vezdin duga ljeta poslovao na akademiji, u arhivu i muzeju, su mu 29. januara podigli spomenploču i predstavili knjigu o njegovom poslovanju. Napisali su ju Branko Franolić i Luca Leoni.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Umro po kratkom betegu
Po kratkoj, šest dnevnoj upali pluć je pater Paulin umro 7. februara 1806. ljeta u kloštru bosonogih karmelitov Santa Maria della Scala u Rimu, kade su ga i pokopali.
|
|
|
|
|
|
