Park u spominak Jonnyja Mosera

U Beču su utorak otvorili park kod postaje podzemne željeznice Schottenring kot „Jonny-Moser-Park“. Rodjeni Pandrofac je bio povjesničar, fizičar i borac u otporu. Za vrime nacionalsocijalizma su Mosera proganjali zbog njegovoga židovskoga porijekla.

Do svoje smrti pred sedmimi ljeti u Beču se je Jonny Moser kot povjesničar i svidok vrimena posvetio informiranju o nacionalnocijalizmu.

Familiju su nacili prognali iz Pandrofa

Jonny Moser je rodjen 10. decembra 1925. ljeta u Pandrofu kot sin židovske majke, otac nije bio Židov. U aprilu 1938. ljeta su nacionalsocijalisti prognali Židove iz Pandrofa u Ugarsku, med njimi 13-ljetnoga Jonnyja Mosera s familijom.

Sedam ljet dugo je bila obitelj Moser na bigu. U zadnjem hipcu se je ugodalo pobignuti pred deportacijom u Ausschwitz.

Moser je pomagao Wallenbergu spasiti Židove

U Budimpešti je Jonny Moser upoznao legendarnoga švedskoga diplomata Raoula Wallenberga, ki mu je spasio žitak. Moser je nastao njegov pomagač. Wallenberg je od augusta 1944. ljeta spasio žitak nekoliko tisuć Židovov izdavanjem švedskih obrambenih pasošev.

U knjigi „Wallenbergov teklić/Wallenbergs Laufbursche“ je Jonny Moser 2006. ljeta objelodanio svoje spominke na to vrime. Po 1945. ljetu se je promovirani povjesničar nadalje angažirao kot svidok vrimena. Bio je jedan od utemeljiteljev Dokumentarnoga arhiva Austrijanskoga otpora (DÖW), od 1964. ljeta je bio u odboru DÖW-a.

1964. do 1996. ljeta je bio kotarski savjetnik u prvom bečanskom kotaru. Tajedan dan pred njegovom smrću, umro je 2011. ljeta starosti od 86 ljet, su odlikovali Jonnyja Mosera Saveznim časnim znakom republike.

Ljetos je Gradišćansko društvo za istraživanje u facebooku pokrenulo projekt, u kom povjesničari u 38 posti, ada visti, predstavljaju sudbine pojedinih Židovov i dogodjaje iz 1938. ljeta, u kom je Austrija nastala dijelom Nimškoga Rajha. Med njimi je i Jonny Moser.