Skup o Meršiću Miloradiću u Zagrebu

U Zagrebu u prostorija Hrvatske matice iseljenika se je srijedu priredio okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću. U centru stali su život, djelo i poslovanje preporoditelja Gradišćanskih Hrvatov. Četiri referati su se bavili s pjesnikom i znanstvenikom Miloradićem i s monografijom, ku je napisao Nikola Benčić.

Miloradićeva povezanost s Hrvatskom

Profesor Alojz Jembrih, ki proučava gradišćanskohrvatsku književnost, govorio je o nazočnosti Meršića Miloradića u Hrvatskoj. Napomenuo je, da je Miloradić anonimno pod imenom MM ostavio Akademiji znanosti i umjetnosti 20.000 korun a Hrvatskoj matici 1.000 korun. Ta činjenica kaže, kako je Miloradić bio ukorenjen u hrvatskom narodu.

Jezikoslovkinja Sanja Vulić se je podrobnije bavila s frazemi u Miloradićevom pjesničtvu. Govorila je o Miloradićevoj povezanosti s hrvatskom književnom tradicijom i dala je odgovarajuće primjere.

Predsjednik Društva hrvatskih književnikov Đuro Vidmarović bavio se je Miloradićevimi molitvami i pjesmami za dicu. Napomenuo je, da je Miloradić napisao 20.000 stihov i da je on prvi dijalektalni pjesnik 20. stoljeća.

Da nam je Miloradić još nepoznat, kot je tvrdio Đuro Vidmarović, potvrdio je Nikola Benčić. Rekao je, da biblioteka u benediktinskoj nadopatiji u Pannonhalmi čuva oko 3.000 knjig iz Miloradićeve ostavšćine, a oko 20 znanstvenih knjig da je još neobdjelano u rukopisu.

Miloradića bi Hrvatska morala bolje upoznati

Pri znanstvenom skupu se je govorilo i o potriboći, da Mate Meršić Miloradić zajde u preglede hrvatske književnosti i u školske knjige povijesti. Ali istotako je rečeno, da se sada mnogi pisci i klasiki eliminiraju iz hrvatskih školskih knjig i da se teško more očekivati razumivanje za ovakove autore kot je Miloradić. Ali istotako je rečeno, da je knjiga, ku je napisao Nikola Benčić o Miloradiću, važno djelo, ko nigdor ne more zaobići, ki se bavi s Gradišćanskimi Hrvati.

Povod okruglomu stolu je bila nova knjiga akademika Nikole Benčića o Mati Meršiću Miloradiću. Okrugli stol organizirali su Društvo hrvatskih književnikov i Hrvatska matica iseljenika.