Izvještaj o regionalni i manjinski jeziki

Jezikom svih šest autohtonih manjin u Austriji je potribno jače podupiranje, da bi je ljudi mogli hasnovati u javnom žitku i u administraciji. Situacija čuvanih manjinskih jezikov da se od 2012. ljeta nije signifikantno preminila, su ustanovili stručnjaki Vijeća Europe.

Oni su početkom aprila objelodanili izvještaj o implementiranju Europske čarte za regionalne i manjinske jezike u nacionalno pravo.

Fali podučavanje o povijesti i kulturi manjine

Gradišćanskohrvatski, ugarski, romski, česki, slovački i slovenski jezik da su dost prezentni na području naobrazbe, justicije, administracjie i kulture ali manje u mediji. Austrija da je poduzela mjere za poboljšanje podučavanja jezikov narodnih grup, pred svim na sektoru školovanja učiteljev. Ali ostali da su problemi pri sistemu upisivanja u škole i tim nedostatki u kvalitetu podučavanja manjinskoga jezika do mature. A povijest i kultura narodnih grup da nisu implementirani u općem nastavnom planu.

Podupirati mjere za hasnovanje službenoga jezika

Izvještaj i predloge za poboljšanje situacije je Savjet ministrov Vijeća Europe predao austrijanskoj vlasti. Pred svim za Beč predlažu bolje uvjete za hasnovanje manjinskih jezikov u javnom prostoru i uvezanje povijesti i kulture narodnih grup u nastavni plan. Zvana toga su ustanovili, da pripadniki hrvatske i ugarske narodne grupe u Gradišću u praksi kumaj hasnuju svoje pravo na upotribljavanje svojega jezika pred sudom ili vlasti. Jedino koruški Slovenci da to činu. To neka se minja pomoću podupirajućih mjerov.

Nategnuta situacija tiskanih medijev

U pogledu na gradišćanskohrvatski i slovenski jezik u radiju i televiziji da je situacija zadovoljavajuća. I prezentnost u tajedniki da paše, ali financijska situacija tajednikov da je prekerna. Ista situacija da vlada i kod ugarskih novin. Ostali tri manjinski jeziki da su prezentni u mediji, ali polag mišljena EU-stručnjakov premalo.

Europska čarta za regionalne i manjinske jezike je u Austriji stupila u valjanost 2001. ljeta.