Predavanje o Molisanski Hrvati

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH) je skupa s HKD-sekcijom Trajštofa srijedu pozvao na predavanje o Molisanski Hrvati. Grana hrvatskoga naroda svečuje u ovom ljetu 500. obljetnicu doseljenja na područje Italije. Profesorica na Hrvatski studija Sveučilišća u Zagrebu, Sanja Vulić, dala je stručni pogled na zajednicu Molisanskih Hrvatov.

Molisanski Hrvatski živu u južnoj Italji samo još u tri seli Mundimitar, Filić i Živa Voda Kruč.

1518. ljeta po prvi put Hrvati spomenuti u mjestu Filić

Dolazak Molisanskih Hrvatov na apeninski poluotok se ne more točno datirati, ar su isto kot Gradišćanski Hrvati došli u nekoliko valov tokom nekoliko desetljeć, je rekla Vulić. Ali pokidob da se spominja nazočnost Hrvatov u mjestu Filić po prvi put 1518. ljeta, su odlučili da ćedu ljetos svečevati 500. obljetnicu doseljenja.

Manji broj Hrvatov je išao prik morja u Italiju

Molisanski Hrvati i njev jezik su jako ugroženi i u još težem položaju nego Gradišćanski Hrvati. Znanstvenica Sanja Vulić imenuje za to nekoliko uzrokov. Od samoga početka je broj onih Hrvatov, ki su došli na apeninski polutotok, bio znatno manji nego je to bio slučaj kod Hrvatov u Zapadnoj Ugarskoj.

Molisanski Hrvati izloženi intenzivnoj asimilaciji

Povjesna istraživanja i kažu, da na području Zapadne Ugarske, kade su se naselili Gradišćanski Hrvati, dugo vrime nije bilo namjerne i ciljane asimilacije. Prva stoljeća su Hrvati prez pačenja mogli organizirati svoj život. Madjarizacija se je počela stoprv 1790. ljeta.

U Italiji je asimilacija bila čuda intenzivnija, ča se more viditi na prezimeni, veli Vulić. Dokle su se med današnjimi Gradišćanskimi Hrvati očuvala mnoga hrvatska prezimena kot su to Golubić i Zvonarić na primjer, se kod Molisanskih Hrvatov nije držalo nijedno hrvatsko prezime. Prezimena su sistematski talijanizirana. Znanstveniki su mogli ustanoviti, kako su neka prezimena glasila u dob iseljavanja, ali ona su s vrimenom talijanizirana.

Jezik Molisanskih Hrvatov se je vrijeda zgubljao

Na govor Molisanskih Hrvatov su uticali govori Garganskih Hrvatov, ki danas već ne postoju. Ali kad su Molisanski Hrvati došli u svoju današnju domovinu, je garganska zajednica, ka je 500 ljet starja i potiče otprilike iz 10. stoljeća, još bila jako vitalna. Ali Garganski Hrvati su jur imali gramatički sistem, ki je bio u raspadanju. Tako su se kod Molisanskih Hrvatov zgubili sridnji rod i jedna deklinacija ženskoga roda uz mnoge druge promjene, ke su bile asimilacijski u sintaksi, leksiki i fonologiji.

Dobre veze s Hrvatskom i s Gradišćanskimi Hrvati

Danas Molisanski Hrvati gaju dobre veze s Hrvatskom. Jako aktivna je na primjer naklada Agostina Picocoli iz Mundimitra, ali i u Kruču da postoji vitalna zajednica. Tako je na primjer ljetos pri Dani hrvatskoga jezika, ki se svako ljeto sredinom marca priredjuju u Zadru, održan i jedan Dan Molisanskih Hrvatov.

I Gradišćanski Hrvati gaju prijateljske veze s Molisankimi Hrvati. Ljetošnji Hrvatski bal u Beču je stao uz drugo u znaku obljetnice Molisanskih Hrvatov.