90. smrtni dan Mate Meršića Miloradića
Kašnje je došao Kiseg u gimnaziju, a zatim u Juru, kade je završio studij teologije. Za duhovnika su ga zaredili 8. marca 1876. ljeta. Kratko je bio kapelan u Filežu, a od 1876. do 1978. ljeta u Velikom Borištofu. Potom je došao u Hrvatsku Kemlju, kade je jedno ljeto dugo poslovao kot administrator, a onda do svoje smrti 15.2.1928. ljeta kot farnik.
ORF
Miloradić je kasno počeo pisati
Mate Meršić je stoprv u starosti od 53 ljet počeo pisati pjesme i to u Kalendaru svete familije, koga je sam uredjivao. Pred prilično 100 ljeti je pisao i u Naši novina, čiji prvi urednik je bio. Miloradićeve zibrane Jačke su se do sada pojavile u tri naklada. Napisao je „Slovnicu hrvatskoga jezika“ i školske knjige za fiziku i vjeronauk. Prevodio je veći dio „Nasljedovanja Kristuša“ od Tomaša Kempiša.
Bavio se filozofijom, astronomijom, geometrijom, matematikom, fizikom i teologijom, a svoja stručna djela je publicirao u različni znanstveni časopisi širom Europe. Rodjeni Frakanavac Mate Meršić Miloradić je do svoje smrti oko 50 ljet dugo bio farnik u Hrvatskoj Kemlji, kade je i pokopan. U Kugi u Velikom Borištofu je Michael Hirschler držao predavanje o latinski djeli Mate Meršića Miloradića.
Akademik Nikola Benčić je jur u 1960. ljeti pisao disertaciju o poznatomu duhovniku, ki je 50 ljet dugo službovao u Hrvatskoj Kemlji. Prilikom 90. obljetnice smrti Mate Meršića Miloradića je Nikola Benčić sastavio prvu monografiju o rodjenomu Frakanavcu. Predjelao je materijal, ča kot doktorand nije mogao.
ORF