Umro jezikoslovac Milan Moguš
Tako je bio šest ljet dugo i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Bavio se hrvatskom dijalektologijom
Za vrime takozvanoga Hrvatskog protulića 1971. ljeta je skupa s akademikom Stjepanom Babićem i pokojnim akademikom Božidarom Finkom, izdjelao Hrvatski pravopis koga su zbog političkih uzrokov po tiskanju uništili a ki je 1972. ljeta opet tiskali u Londonu, zbog čega je u povijest zašao pod imenom Londonac ili Londonski pravopis.
Akademik Moguš je objavio 274 publikacije, med njimi 21 knjigu. Velik doprinos je akademik Moguš dao hrvatskoj dijalektologiji, a osebiti se je bavio s istraživanjem čakavskoga narječja.
Sudjelivao i s Gradišćanskimi Hrvati
On je bio jedan od prvih, ki je upeljao kompjutor u proučavanje jezika. Skupa Majom Bratanić i Markom Tadićem je Moguš izdao „Hrvatski čestotni rječnik“, to je prvi hrvatski rječnik u kom su riči poredjen prema čestoći, ada prema fregvenciji hasnovanja.
Milan Moguš je suradjivao i s Gradišćanskimi Hrvati na znanstvenoj razini i u funkciji kot zastupnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Jedini Gradišćanski Hrvat, ki ima status dopisnoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, je povjesničar Nikola Benčić, rodom iz Narde.