Zlati doktorat Gerhardu Neweklowskyju
Časnu povelju mu je predala dekanica Filozofsko-kulturnoznanstvenoga fakulteta Melanie Malzahn prilikom predavanja o Bosni i Hercegovini na stari razglednica.
Petar Tyran
Dekanica Melanie Malzahn je Gerhardu Neweklowskomy predala časnu povelju
Petar Tyran
Dragoslava Plivac (vokal), Gordana Ilić Marković (poprična frula) i Ana-Marie Pacal (harmonika) su muzički oblikovale svetačnost i su izvele bosanske sevdalinke.
Po promociji Gerhard Neweklowsky postane asistentom kod prof. Josipa Hamma u Beču. Habilitirao se je 1973. na temu slovenske akcentuacije i postaje docentom. Gostdocent je u Charlottesville, Virginija (SAD) 1977., a 1979. u Heidelbergu. 1979. do 2000. je redovni prof. slavistike u Celovcu. U to vrime gostuje u Ljubljani, Budimpešti, Novom Sadu i Sarajevu i je član mnogobrojnih austrijanskih komisijov, prodekan i vicerektor u Celovcu. Od 2000. je redovni profesor Bečanske slavistike.
Pisao o gradišćanskohrvatskom jeziku
Gerhard Neweklowsky je 1966. ljeta disertirao o gradišćanskohrvatskom jeziku. Disertacija je publicirana pod naslovom „Die kroatischen Dialekte des Burgenlandes und der angrenzenden Gebiete“ i je još svenek mjerodavna za istraživanja gradišćanskohrvatskoga jezika. Publicirao je mnogobrojne studije o gradišćanskohrvatskom jeziku i kulturi u različni austrijanski i slavistički časopisi.
Posebno je povezan sa selom Stinjaki i stinjačkim govorom. Tako je s etnologom Károlyjem Gaálom istraživao povidajke, jezik i socijalnu sredinu u Stinjaki. Njegov do sada zadnji tekst u vezi s Gradišćanskimi Hrvati je publiciran u „Zborniku o Nikoli Benčiću“, koga su stoprv nedavno prezentirali u Hrvatskom centru u Beču.
Petar Tyran
Pri svetačnosti je Gerhard Neweklowsky predavao o bosanski rezglednica
Predavanje o bosanski razglednica
Rodjeni Gornjoaustrijanc je pred svojom promocijom u 1966. ljetu jedno ljeto dugo boravio na studija u Sarajevu. Bosnom i Hercegovinom je još svenek usko povezan, ča se zrcali u njegovi publikacija i predavanji.
Pri predavanju je predstavio svoju veliku i bogatu zbirku i črno-bijelih a kašnje pak i litografiranih razglednic, ke su od 1887. do 1918. iz te zemlje poslane u druge krunske zemlje tadašnje Austro-Ugarske monarhije.