Stručni razgovori o protestantizmu

Na tvrdjavi Solunak su petak završili 36. Solunački razgovori. Ov znanstveni simpozij je svako ljeto posvećen nekoj temi iz povijesti graničnoga prostora Austrije i povjesne Ugarske. Ljetos je priredba stala u znaku protestantske crikve, ka će kljetu svečevati 500. obljetnicu reformacije.

Znanstveniki iz Austrije i iz susjedskih zemalj su se pet dan dugo u Solunku bavili različnimi aspekti protestantizma. Razvitkom reformacije med Hrvati u zapadnoj Ugarskoj u 16. i 17. stoljeću se je u svojem referatu bavio Šandor Horvat od Savaria muzeja u Sambotelu.

Narod se je morao prilagoditi zapovidi gospodara

Znanstvenik je uz drugo naglasio, da se je narod morao prilagoditi novoj vjeri ako je to bio naredio gospodar. Naravno da su neki ljudi ostali vjerni staroj vjeri a neki da su se prilagodili ali živili su ipak po staroj vjeri. „Bilo je i takovih, ki su se prilagodili lutorskoj vjeri a kad su se gospodari rekatolizirali su i oni opet najzad stupili. Dijelom su to još i morali ar su počeli proganjati protestantske pastore“, je rekao Šandor Horvat.

Med referenti je bio i rodjeni Hrvat, Ilić

Danas med Gradišćanskimi Hrvati više manje već nije vjernikov lutorske konfesije. Istaknutu ličnost iz povijesti protestantizma je pri Solunački razgovori predstavio povjesničar i evangelički pastor, Luka Ilić, ki je rodom iz Hrvatske i danas živi i djela u Nimškoj.

Istraživao je svojega zemljaka s imenom Matthias Flacius Illyricus. Ov je bio univerzalni učenjak, ali u prvom redu borbeni teolog za ideje luterizma. Rodjen 1520. ljeta u Labinu u Istri kot Matija Vlačić, je on stoprv kašnje latinizirao svoje ime.

Predstavljen radikalni stav Matije Vlačića

Kot je rekao Luka Ilić je Matija Vlačić dostao savjet od svojega ujče, ki je bio Franjevac, neka se školuje kod Martina Luthera u Nimškoj. Matija Vlačić je slijedio savjetu i je s 19 ljeti prošao u Nimšku. Postao je teolog s dijelom radikalnimi stavi luteranizma. On da je imao velik broj nasljednikov. Ove da su zvali „Flacianere“. Jedan dio ovih Flacianerov da je došao i u današnje Gradišće. „Matija Vlačić se je borio protiv Rima i katoličanske crikve. Smatrao je Papu antikristom“, je rekao Luka Ilić.

Rezultati simpozija Solunački razgovori ćedu se obijelodaniti u posebnom svesku u okviru serije Znanstvena djela iz Gradišća.

Solunačke razgovore organizira od 1982. ljeta Gradišćanski zemaljski muzej u suradnji s Institutom za socijalnu i gospodarsku povijest sveučilišća u Linzu.