Predavanje: gh-jezik samo do 2050.
Ako sve ostane ovako kot je, će 2050. ljeta izumriti gradišćanskohrvatski jezik u Austriji i se već neće hasnovati, tvrdi znanstvenica Agnjica Čenar-Schuster. Izračunala je to polag brojev Statistike Austrija, ki kažu da se broj Gradišćanskih Hrvatov konstantno smanjuje od početka dvajsetoga stoljeća do danas. Jedan od uzrokov je ta, da manjinski jezik, prem da je službeni jezik, u javnosti nima isti status kot većinski. Da se to premini, je polag Agnjice Čenar-Schuster zadužena država.
Luka Čenar
Luka Čenar
Luka Čenar
Država mora stvoriti instituciju za čuvanje jezikov
Austrija bi polag Agnjice Čenar-Schuster morala implementirati konstruktivnu jezičnu politiku i stvoriti državnu instituciju, ka je nadležna za jezično planiranje. Takozvana jezična akademija bi imala zadaću, da kultivira, revitalizira i normira jezik. Manjine u Walesu, Baskiji i Kataloniji su ovom državnom institucijom mogle spasiti svoj ugroženi manjinski jezik, je zaključila bivša predsjednica Znanstvenoga instituga Gradišćanskih Hrvatov, Agnjica Čenar-Schuster.
Bivša predsjednica ZIGH-a pelja jezičnu komisiju
Agnjica Čenar-Schuster je bila od 1996. do 2008. ljeta predsjednica Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov. Ona pelja Jezičnu komisiju ZIGH-a i uredjuje Jezični ABC gradišćanskohrvatskoga, ki je na internetstranici ZIGH-a. Suradjivala je pri sastavljanju Gramatike i Pravopisa gradišćanskohrvatskoga jezika. Bila je glavna urednica kalendara Gradišće od 2004. do 2008. ljeta. Svaki tajedan uredjuje jednu stranicu u Hrvatski novina. Momentano piše disertaciju.