200. rodjendan Bogoslava Šuleka
U drugoj polovici 18. stoljeća su zapravo sve zapadnoeuropske zemlje u znanost upeljale namjesto latinskoga jezika nacionalne jezike. Hrvatska je zbog posebnih političkih prilik pridržala latinski jezik do polovice 19. stoljeća. U škola su upotribljavali školske knjige na latinskom i nimškom jeziku. Stoprv pred poldrug stoljeća su počeli stvarati hrvatske znanstvene nazive.
ORF
Bogoslav Šulek
Šulek preuzeo predloge „Školskoga odbora“
1862. ljeta su formirali „Školski odbor“ zbog stvaranja znanstvene
nomenklature na hrvatskom jeziku. Za predsjednika odbora je bio odibran Franjo Rački, a Gradišćanski Hrvat Pavao Žulić (* 28.6.1831. u Cimofu/Hof am Leithaberge - +18.11.1922. u Cimofu) je sudjelivao u pododboru ki se je brigao za terminologiju u kemiji i prirodopisu.
Po završenom poslu su predloge predali Bogoslavu Šuleku. Po dogovoru med Šulekom, Josipom Torbarom i Pavlom Žulićem je to nazivlje ušlo pak u „Hrvatsko njemačko talijanski rječnik znanstvenog nazivlja“ (u dvi sveski Zagreb 1874. i 1875.)
Imenik biljkov s nazivi iz Gradišća
Bogoslav Šulek je napisao i velik imenik biljkov, ki je 1879. ljeta izašao pod naslovom „Jugoslavenski imenik bilja“. U tu knjigu je Šulek zapisao i oko 100 imen biljkov iz Gradišća. Ta imena je popisao ondašnji farnik Koljnofa Ivan Berlaković (*29.5.1838. u Velikom Borištofu - 23.7.1893. u Željeznu). Vjerojatno je Berlakovića na to animirao njegov poznanac Pavao Žulić, Hrvat iz Cimofa, ki je u Zagrebu bio profesor kemije.
Predvidjena je svetačnost u Zagrebu
Prilikom 200. obljetnice rodjenja Bogoslava Šuleka, ki je umro 30.6.1895. ljeta, će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čiji tajnik je Šulek bio 21 ljeto dugo, prirediti dojdući pandiljak svetačnost s predavanji o polihistoru i jezikoslovcu Bogoslavu Šuleku.