Mirko Berlaković svečuje 75. jubilej

Velikoborištofac Mirko Berlaković svečuje danas srijedu svoj 75. rodjendan. Poznat je kot važan motor gradišćanskohrvatskoga folklora, kot dugoljetni predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva i kot direktor glavne škole u Velikom Borištofu.

Svoju učiteljsku karijeru je Mirko Berlaković, ki je rodjen 13. aprila 1941. ljeta, počeo 1960. ljeta na osnovnoj školi u Bandolu. Potom je došao u Stari Hodas i u Veliki Borištof. Na glavnu školu je došao 1966. ljeta, ku je od 1990. do 2001. ljeta peljao. Na inicijativu Mirke Berlakovića je velikoborištofska škola 1994. ljeta dostala zakonski status dvojezične glavne škole. U istom ljetu je završio djelo na školskoj gramatiki.

Autor udžbenikov i školske gramatike

Skrbio se je i za izdavanje udžbenikov za podučavanje hrvatskoga jezika. U timu učiteljev je napisao pet školskih udžbenikov i školsku terminologiju za gradišćanskohrvatske škole, da bi olakšao učiteljem svakidanji posao. A usporedna gramatiku gradišćanskohrvatskoga i standarnoga hrvatskoga jezika, mu je bila na hasan i pri podučavanju na visokoj školi čuvarničarov u Sambotelu.

Utemeljitelj Salvuja i Kolo-Slavuja

U glavnoj školi je podučavao tamburanje, a sa školari je utemeljio Tamburaško društvo Slavuj, ko se je 1971. ljeta fuzioniralo s plesačkom grupom Kolo. Mirko Berlaković je tako nastao i prvi predsjednik Kolo-Slavuju. Za to djelo je primio kulturnu nagradu Metron.

Od sredine 1960. ljet do 2009. ljeta je peljao pjevačkoga društvo Harmonija, ko je proširio tamburaši.

U domaćem Borištofu se je već od 30 ljet dugo skrbio za kantoriju. Sada vrši kantorsku službu za Hrvate u Kisegu.

Izdao je i poredicu pjesmaric s narodnimi i duhovnimi jačkami. Zadnja, Slavite Gospodina pjesmami je bila u najkraćem času rasprodana, tako da je pred kratkim izašla druga naklada. Zapisao i obdjelao je jačke za pjesmarice „Borištofske jačke“ i „Kad si Dolinci zajaču - Prisika je lipom mjesti“.

Predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva

Bio je aktivan i kot izdavač i urednik različnih knjig, kot kalendarac i kot korektor. I danas još vrši mnoga korektorska, uredjivačka i izdavačka djela. Šest ljet dugo je bio potpredsjednik i 14 ljet dugo predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva (HŠtD). Na čelu HŠtD-a mu se je ugodalo, da drušvo dostane vlašće prostorije, da krene novim izdavačkim putem i da Hrvatske novine dostanu živu subvenciju.