„Lipa Vlahija“ u televizijskoj dokumentaciji

„Lipa Vlahija“ je naslov televizijske dokumentacije, ka će se nedilju otpodne kazati u okviru serije Erlebnis Österreich. U njoj se urednik Erich Schneller bavi pitanjem, kako se u 21. stoljeću stoji s potomci Vlahov. Centar Vlahije su sela okolo Bandola. Onde su se pred već od 400 ljeti naselili Hrvati.

Slikovita krajina, mala sela i gostoljubivi ljudi. Vlahija je sranjena dragocjenost na jugu kisečke gore.

Vlahi su imali poseban status kot doseljeniki

Preoci stanovnikov su došli od granice današnje Hrvatske prema osmanskomu carstvu. Onde su služili kot vojaki i su bili oslobodjeni od rabote i dać. Ove slobode su Vlahom spočetka ostale i u novoj domovini, kade su pod novimi vlastelini služili kot boktari i čuvari. Vlahi su ali pred svim bili seljaki i su si držali koze i ovce. Na rebru kisečke gore su imali idealne uvjete za blagogojstvo. Kašnje su se špecijalizirali na krave i svinje. I trženje s blagom je dugo bila domena Vlahov. Ova vrimena su pravoda jur dugo prošla. Danas si blago držu još samo za hobi. Ostala je lipota krajine i povezanost potomcev sa svojom domovinom. To se kaže i u jačka Tamburice Vlahija.

Hrvatski jezik je ugrožen

Vlahija se sastoji od 11 hrvatskih sel. Ona trpu pod odseljavanjem mladine, ka projde na školovanje i djelo u varoše. Iako je osnovna škola Bandol, ku pohadjaju sva dica Vlahije, dvojezična je hrvatski jezik jako ugrožen, povida Djulo Tallian od Tamburice Vlahije.

Tamburica Vlahija se trudi da očuva hrvatsku kulturu Hrvatov Vlahije.

Mitos Vlahije ipak nadalje djeluje u fantaziji stanovnikov i pohodnikov regije. U toku vrimen se izgubljaju tradicije.

.