Izašao je Hrvatski iseljenički zbornik
Tako na primjer Željko Holjevac piše u članku „Matica digitalne epohe“ o veliki iseljenički vali, ki su počeli sredinom 16. stoljeća prema današnjemu austrijanskomu Gradišću kot i u druge regije, kot i o iseljenički vali koncem 19. stoljeća, kot i početkom 20. i sredinom druge polovice 20. stoljeća. On piše o društvi i institucija ke su se skrbile za iseljene Hrvate i je osebujno prosvitio djelovanje Matice iseljenikov u zadnji četiri desetljeći i nje digitalnu eru.
Hrvatski iseljenički zbornik ima 355 stan i je pisan trojezično, po hrvatsku, englesku i španjolsku. Izdavač, Hrvatska matica iseljenika ima ljetos 65. obljetnicu postojanja.
Tatjana Šarić u svojem članku: „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnoga arhiva“ piše o istoimenoj izložbi, ku su lani kazali u Hrvatskom državnom arhivu. Pri toj izložbi su izostavili hrvatske manjine u susjedni zemlja, iako je Državni arhiv dostao veliku zbirku gradišćanskohrvatske književnosti od Štefana Zvonarića, ku je kašnje predao Nacionalnoj i sveučilišnjoj knjižnici u Zagrebu.
ORF
Pri Forumu hrvatskih manjin su i Gradišćanski Hrvati
Robert Skenderović u svojem članku predstavlja djelovanje Foruma hrvatskih manjin, u kom redovito sudjeluje Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću. Na dvi mjesti Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika je govora o istraživanju Aleksandre Šćukanec, ka je analizirala kompliciranu vezu med jezikom i identitetom unutar jedne od najstarjih hrvatskih iseljeničkih zajednic, i to Gradišćanskih Hrvatov.
Gradišćanski Hrvati i u Leksikonu
Glavna urednica Matičinoga kalendara, Vesna Kukavica napisala je prikaz o Leksikonu hrvatskoga iseljeništva i manjin, ki se je lani pojavio u online izdanju. U ovom Leksikonu su obdjelani mnogi gradišćanski Hrvati pojedinci, kot i organizacije i institucije gradišćanskih Hrvatov. Iako Hrvatski iseljenički zbornik eksplicitno nije posvetio nijedan članak Gradišćanskim Hrvatom, je o nji govor na već mjesti.
ORF
ORF