Herman Rešetarić je 80 ljet

Hrvatski aktivist Herman Rešetarić iz Stinjakov 28. novembra svečuje svoj 80. rodjendan. Jur od mladih ljet se zalaže za opstanak hrvatske manjine u Austriji. Konzegventno potribuje ispunjenje manjinskih prav, ka su Hrvati dostali potpisanjem Austrijanskoga državnoga ugovora pred 60. ljeti.

Herman Rešetarić

ORF

Herman Rešetarić

Za svoja prava se je Herman Rešetarić počeo zalagati na Stinjaki jur u mladi ljeti. Bio je aktivan, da selo ne dostane nimškoga školnika i da Stinjaki dostanu dvojezična imena ulic.

Obratili su se hrvatskomu književniku, duhovniku i peljaču Ignacu Horvatu, neka im predloži hrvatska imena za neke ulice, ka su pak predali općini, ali općinski tanač da se tim potribovanjem nije bavio, tako Rešetarić.

Herman Rešetarić

ORF

U mladi ljeti je igrao trumbitu u muzičkom društvu

U Beču je Herman Rešetarić djelao kot zidar, a kašnje kot izučen palir. U slobodnom vrimenu se je počeo angažirati u Hrvatskom gradišćanskom kulturnom društvu u Beču, bio je i u odboru. Njegov brat Hubert je bio u HAK-a, a skupno su nastupali i na sjednica HKD-a i govorili, ča bi se moralo djelati, ali nisu se mogli probiti.

Po predavanju ondašnjega novogorskoga farnika Joške Preča u Hrvatskom akademskom klubu u Beču su špontano utemeljili komitet proponentnov za utemeljenje novoga hrvatskoga društva.

Herman Rešetarić

ORF

Komitet za prava Gradišćanskih Hrvatov je 1973. ljeta dostao prvi registrirani odbor

Vlast je pak na protuliće 1973. ljeta priznala novo društvo „Komitet za prava Gradišćanskih Hrvatov“. Društvo, na čijem čelu je stao Hermanov brat Hubert Rešetarić, je imalo pravnoga savjetnika, dr. Antona Andorfera.

Herman Rešetarić

ORF

Dr. Anton Andorfer

Stručnjak za manjinsko pravo je pomagao pojedincem i Komitetu, da iskoristu prava, ka su zapisana u članu 7 Državnoga ugovora. Tako i Hermanu Rešetariću, ki je potribovao od općinskoga ureda u Čajti, kije bio nadležan i za Vincjet, vjenčni list po hrvatsku.
Pokidob ga nije dostao, je išao kroz sve instance. 1987. ljeta je Ustavni sud Hermanu Rešetariću i trim drugim Hrvatom dao pravo, da u Gradišću moru upotribljavati hrvatski jezik kot službeni jezik.

Herman Rešetarić

ORF

Dio odluke Ustavnoga suda o službenom jeziku iz 1987. ljeta

Sedam ljet dugo je čekao na ispunjenje prava, da dostane hrvatski vjenčani list, ki potvrdjuje, da je oženjen za Irmu Rešetarić, s kom ima dvi kćere i dva nukiće.

Herman Rešetarić

ORF

Irma i Herman Rešetarić

Herman Rešetarić je bio uspješan i s drugimi potribovanji, za ke se je zalagao kot pojedinac i kot kotrig Komiteta za prava Gradišćanskih Hrvatov. Tako je pridonesao upeljanju hrvatskih emisijov na radiju. Plakat, s kim je Komitet uspješno potribovao upeljanje hrvatskih emisijov na radiju, je naslikao Herman Rešetarić

Herman Rešetarić

ORF

Plakat, s kim je Komitet potribovao upeljanje hrvatskih emisijov na radiju je naslikao Herman Rešetarić

U mirovi je aktivan na svojem dvoru. Ima pčele, obdjeluje lozu, ima velik sadovni vrt s jabukami, a uza to pobira hrvatska imena poljev, lozov i seoskih krajev u južnom Gradišću.