Željezno 90 ljet glavni grad Gradišća

Pred 90 ljeti je Željezno nastalo glavni varoš Gradišća. Pri sjednici koncem aprila 1925. ljeta je gradišćanski zemaljski sabor odlučio, da će slobodni varoš Željezno nastati sjedišće zemaljske vlade i zemaljskoga sabora. Uz Željezno su drugi kandidati bili Matrštof, Kisela Voda, Pinkafelj, a još i Bečko Novo Mjesto.

U prvom ustavnom zakonu o novoj saveznoj zemlji Gradišće iz 1921. ljeta je stalo, da je glavni varoš zemlje Šopron. Ali pokidob je Šopron pripao Ugarskoj, su morali najti drugi glavni varoš. 30. aprila 1925. ljeta se je zemaljska vlada odlučila za Željezno. Ali onda je zemaljski sabor samo proglasio Željezno sjedišćem sabora i vlade. Stoprv pri obnavljanju zemaljskoga ustava 1981. ljeta je Željezno ustavnopravno nastao glavni varoš Gradišća.

Za vrime nacirežima Željezno de facto isto nije izvršavalo funkciju glavnoga varoša zemlje, ar su raspustili samostalnu saveznu zemlju Gradišće, a Željezno je onda bilo samo mjesto zemaljskoga okruga.

Danas je Željezno najveći varoš Gradišća

Dandanas je Željezno najveći varoš Gradišća i ima 13.500 stanovnikov. U gradu su uz zemaljsku vladu smješćene i najvažnije upravne oblasti, organizacije i institucije. Prilikom 90. obljetnice su u željezanskoj vijećnici održali jubilarnu općinsku sjednicu.