Odluka za hrvatski službeni jezik

Novi Zemaljski upravni sud u Željeznu je u vezi s hrvatskim službenim jezikom odlučio u smislu narodne grupe. U slučaju da gdo prosi hrvatsku verziju kaštige ili drugoga javnoga pisma, ko počinje rok stoprv onda kad se dostane hrvatski prevod.

Odluka po prekršaju prometnoga reda je dala povod

Cijeli slučaj ima svoje ishodišće u Niuzlju. Kotarsko poglavarstvo u Borti je po nimšku potribovalo od Branka Kornfeinda neka javi, gdo se je na odredjen dan u Niuzlju vozio njegovim autom u krivom smiru. Isti dan je Branko Kornfeind javio Kotarskomu poglavarstvu, da kani imati ta poziv po hrvatsku. Dostao ga je poldrug miseca kašnje i ga pravilno odgovorio. Ipak mu je Kotarsko poglavarstvo u Borti poslalo kaštigu. On da bi bio morao najkašnje 14 dan po primanju nimškoga poziva reagirati.

Manjinska prava se moraju i koristiti

Kornfeind veli, da ov put nije kanio popustiti. „Ako prosim hrvatski službeni jezik, mi to moraju po hrvatsku dati“. On je osvidočen, da ćedu se zakonske mogućnosti dvojezičnosti vrijeda pozabiti, ako se pripadniki narodne grupe ne boru. Kornfeind se je obratio advokatu Franji Schruiffu, ki se je obrnuo Zemaljskomu upravnomu sudu. Ov je odlučio u korist Branka Kornfeinda.

Primanjem hrvatske odluke teče rok

Upravni sud Gradišća je korigirao Kotarsko poglavarstvo u Borti, ko je mislilo da zna kaštigati gradišćanske Hrvate zato, kad potribuju hrvatski službeni jezik i kad si oni lazno daju s prevodom, veli Franjo Schruiff. Rok za bilo ča počne bižati stoprv, kad pripadnik hrvatske narodne grupe dostane odluku odnosno pismo na hrvatskom jeziku.

Zaključak Zemaljskoga upravnoga suda Gradišće ima po riči Franje Schruiffa i simboličan karakter, ar je ovo bojse prva odluka novoga Upravnoga suda Gradišće, ka se bavi hrvatskim jezikom i ka je napisana po hrvatsku. Slučaj je dokaz da to funkcionira i da ljudi moru mirno potribovati hrvatski službeni jezik.