Kulturna nagrada Hrvatov za Bruje

Rok-grupa Bruji je subotu u Kugi u Velikom Borištofu dostala Kulturnu nagradu Gradišćanskih Hrvatov za 2013. ljeto. Nagradu u obliku brončane skulpture Tome Rešetarića je po 10. put dodilio Koordinacijski odbor gradišćanskohrvatskih društav i organizacijov, u kom je učlanjeno 14 društav iz Austrije, Ugarske i Slovačke.

Bruji su dostali nagradu prilikom 30 ljet Krowodnrocka i desetljeća dugom djelovanju na području hrvatske rok-muzike u Gradišću i izvan zemlje kot i za manjinskopolitički angažman i interkulturni dijalog. Prinos od dodijenjeu nagrade morete viditi u Dobar dan Hrvati.

Kulturna nagrada Bruji

ORF

Svi nazoči kotrigi Brujev se veselu Kulturnoj nagradi....

Kulturna nagrada Bruji

ORF

...na svečevanje u Kugu je došla brojna publika

Bruji su animirali mladu hrvatsku muzičku scenu

Zahvaljujući pred svim i Brujem da se je razvila posebna muzička scena u Kugi, kade je dorasla nova generacija rok-muzičarov. Pri svečevanju su uz same Bruje nastupile grupe Stara dob, Harmonija, Pisti Horváth, Mira & Jana, crikveni zbor Veliki Borištof i polazniki rock- i pop-djelaonic u Kugi, kot na primjer muzičari i jačkarice Kacavide, Coffeeshock Company i Ruben Dimitri.

Jačkar Brujev, Joško Vlašić je osebujno gizdav na odlikovanje i zbog toga, ar vidi u čašćenju priznanje za put Brujev pri dugoljetnom manjinskopolitičkom djelovanju za opstanak narodne grupe.

Dieses Element ist nicht mehr verfügbar

Od 1991. ljeta se dodiljuje Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvatov onim ljudem, ki djelaju na korist gradišćanskohrvatskoga jezika, kulture i identiteta.

Kulturna nagrada Bruji

ORF

Bruji na pozornici pri svečvanju u Kugi....

Kulturna nagrada Bruji Joško Vlašić

ORF

Jačkar Brujev Joško Vlašić

Nagrada je nastala na inicijativu Petra Tyrana

Ideju za nagradu je predložio tadašnji predsjednik Hrvatskoga akademskoga kluba Petar Tyran 1984. ljeta. Cilj je, da izabrani gremij ili kuratorij Gradišćanskih Hrvatov odlikuje istaknute osobe grupe, grupacije (i) ili institucije, ke su zaslužne u vezi s obdržanjem ili napredovanjem kulture gradišćanskohrvatske narodne grupe u Austriji i susjedni zemlja.

Kulturna nagrada Gradišćanskih Hrvatov na jednu stranu kani biti nagrada i odlikovanje kot i znak zahvale za jur dostignuta djela, istraživanja i spoznanja u korist Gradišćanskih Hrvatov. Na drugu stranu je cilj Kulturne nagrade Gradišćanskih Hrvatov, da ohrabri kulturne djelatnike, aktiviste i znanstvenike, da osebujnu pažnju i nadalje posvetu kulturi, kulturnomu životu i napretku narodne grupe ili u detalju ili u cjelini. Duralo je do 1991. ljeta, dokle se je ova ideja mogla realizirati.

Jednoglasna odluka o nagradi

Koordinacijski odbor društav i organizacijov Hrvatic i Hrvatov u Gradišću kao nepolitičko i nadstranačko društvo sa širokim spektrom djelovanja s težišćem pred svim i na kulturnom djelovanju i da — u suglasnosti s dotičnimi drugimi organizacijami i društvi — imenuje neodvisni i objektivni žiri, ki neka prima predloge ili je sam daje, komu (koj) dodiliti „Kulturnu nagradu Gradišćanskih Hrvatov“.

Simbolika skulpture Tome Rešetarića

Nagrada = skulptura (odliv od bronce) za Kulturnu nagradu Gradišćanskih Hrvatov je umjetničko djelo gradiščanskohrvatskoga kipara Tome Rešetarića. Skulptura kaže pet figurov kako se skriju i jedna drugu pokušava braniti odnosno čuvati od nečega.

Tih pet figurov se more interpretirati i s Hrvati u pet zemalj, ke povezuje suradnja: u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Slovačkoj i Ugarskoj. Petar Tyran je tumačio pet figurov i tako, da pet autohonih narodnih grup u Austriji (zapravo ih je šest) skupno išće zavičaj. Treta moguća interpretacija je, da su se skupa našli svi Hrvati Gradišća od sjevera do juga: Hati, Poljanci, Dolinji, Vlahi i Štoji.

Kulturna nagrada Bruji

ORF

Brončana skuptura kipara Tome Rešetarića

Nositelji Kulturne nagrade Gradišćanskih Hrvatov

  • 1991: Dr. Ivan Ivančan, etnokoreolog i koreograf iz Hrvatske
  • 1992: Ana Šoretić, književnica i pjesnikinja kao i dramatičarka i režiserka iz Cogrštofa
  • 1993: Dijecezanski biškup ddr. Štefan László prilikom njegovoga 80. rodjendana i emeritiranja i prof. Feri Sučić prilikom njegovoga 75. rodjendana i izdavanja prve CD-ploče s Klimpuškimi tamburaši
  • 1996: Prof. dr. Augustin Blazović, benediktinac, znanstvenik, književnik i pjesnik, rodjeni Frakanavac
  • 1999: Akademik dr. Nikola Benčić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti HAZU
  • 2004: Mr. Ivo Sučić, jezikoslovac, Trajštof
  • 2010: Prof. Štefan Kočiš, kompozitor, prilikom njegovoga 80. rodjendana, Dolnja Pulja
  • 2012: Mag. Branko Kornfeind, desetnik, farnik, režiser, mužikaš, peljač različnih folklornih društav i učitelj.